Svaka primjena tehnike u nastavi nije obrazovna tehnologija. Obrazovna tehnologija ne podrazumijeva nužno i (digitalnu) tehniku. Sadržajno određenje pojma obrazovna tehnologija u Europi i Americi nije istovijetno. Digitalna (hipermedijska) obrazovna tehnologija postavlja pred pedagoge i didaktičare nove izazove i obveze. Poučavanje i odrastanje uz nove medije traži nova znanstvena objašnjenja procesa učenja i poučavanja. Naravno i nove teorije odgoja jer sada u školi imamo pripadnike net-generacije, dakle one koji su se rodili i odrastali zajedno s digitalnim medijima. Oni i ne  poznaju svijet bez računala i satelitske televizije, bez mobilnih telefona i interneta.

Valja imati u vidu da djeca i mladi odlaze u školu samo 175 dana godišnje. Čak 190 dana djeca i adolescenti ne odlaze u školu. Školska zgrada (objekt) je 190 dana zaključana za učenike (subjekte). Ali, djeca, adolescenti i odrasli se druže s digitalnim medijima 365 dana godišnje, ukupno mogo više vremena od 700 ili 1000 sati koliko traje obvezna nastava za prvi ili osmi razred osnovne škole. I zato se pedagozi opravdano pitaju: Tko ili što odgaja današnju djecu i adolescente? Osim odgovora na ovo pitanje pokušat će se odgovoriti i na pitanje koliko pametna ploča, tablet računala, mobilni telefoni  i ostali digitalni mediji mogu obogatiti ili  osiromašiti odgojno-obrzovni proces u školi i nastavi?

E-škola i/ili e- obrazovanje danas predstavlja zanimljivi koncept i moderan termin koji je prvenstveno usmjeren na prijeko potrebne promjene u obrazovanju koje uvjetuje novo informacijsko-komunikacijsko doba u kojem živimo. Pod pojmom e-škola, e-državna uprava, e-zdravstvo, e-poduzetništvo prvenstveno se očekuje korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u poslovanju ili pružanju usluga. Moramo napomenuti da se ovaj prefiks „e" u informacijsko-komunikacijskim znanostima prvenstveno označavaju informacijsko-komunikacijski procesi koji se odvijaju na Internetu, odnosno korištenjem mrežnih resursa i komunikacije putem računalnih mreža. Naglašavanje ovog pojma prijeko je potrebno kako bi se naglasilo korištenje informacijsko-komunikacijske tehnologije u obrazovanju koja seže puno prije pojave Interneta i prefiksa “e“. Smatram da pojam e-škola obuhvaća puno više od korištenja informacijsko-komunikacijske tehnologije u pripremi, organizaciji ili provedbi nastavnog procesa.

Prezentaciju u preziju možete dohvatiti OVDJE.

Znaš li što su otvoreni obrazovni sadržaji? Kako ih možeš koristiti? Jesi li kao budući nastavnik zainteresiran za izradu obrazovnih sadržaja otvorenih široj publici? Svakako dođi na panel o toj temi koju smo organizirali kako bismo publiku upoznali s pojmom Otvorenih obrazovnih sadržaja te promovirali njihovu  izradu i dijeljenje. Također, željeli bismo ukazati na prednosti ali i osvijestiti probleme koji se vežu uz otvorene obrazovne sadržaje, prvenstveno imajući na umu pitanja vezana uz  intelektualno vlasništvo. Navedene teme samo su početna točka za diskusiju panelista i publike koji će pitanja o obrazovnim otvorenim sadržajima tijekom rasprave nastojati sagledati sa različitih aspekata. 

U prvom dijelu radionice sudionici će biti upoznati sa značenjem i svrhom primjene edukativnih digitalnih igara u nastavi te će biti prikazani primjeri dobre prakse. Biti će upoznati i s pozitivnim i negativnim stranama primjene digitalnih igara te reakcijama učenika. U drugom dijelu radionice sudionici će dobiti informacije o poznatim repozitorijima s edukativnim igrama koje mogu koristiti u nastavnoj praksi. U trećem dijelu bit će upoznati s online alatima za izradu igara (PurposeGames, ClassToools, SuperTeacherTools, Quizlet, Zondle...) te izraditi vlastite igre. Broj i tip alata koji će biti prezentiran moći će prilagoditi prema potrebama i mogućnostima sudionika. Sudionici će dobiti upute kako dijeliti kreirane igre u online okruženju.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

U Hrvatskoj Twitter nije tako popularan kao Facebook i zasigurno broj korisnika Twittera neće u tako skoroj budućnosti nadmašiti broj ljubitelja Facebooka. Mnogi, međutim, ne poznaju brojne i još uvijek nedovoljno iskorištene mogućnosti koje Twitter pruža svojim korisnicima, a naročito nastavnicima. Nastavnici mogu koristiti Twitter za cjeloživotno učenje, za suradnju s kolegama te kao neiscrpan izvor materijala kojima će  obogatiti i osuvremeniti svakodnevni rad u razredu. Na Twitteru nije cilj slijediti što više korisnika, nego slijediti kvalitetne korisnike i tako stvoriti vlastitu obrazovnu mrežu (PLN – Personal Learning Network) u kojoj će, kao u jednoj velikoj složnoj zbornici, nastavnici jedni drugima nesebično pomagati i time pridonijeti zanimljivijem, izazovnijem i suvremenijem radu u razredu.

Polaznici radionice otvorit će svoj Twitter profil i naučiti osnove twitanja te upoznati razne Twitter aplikacije.

Prezentaciju i Preziju dohvatite OVDJE.

Poučavanje i učenje u 21. stoljeću bitno je promijenjeno s obzirom na suvremenu obrazovnu tehnologiju koja je napravila obrat u načinima i pristupima nastavi i sadržajima nastave. Uz pomoć suvremene obrazovne tehnologije moguće je ostvarivati kurikularne i cjeloživotne ciljeve i zadaće, te stjecati kompetencije. U primarnom obrazovanju izvedivo je napraviti najveće pomake ka unaprjeđenju nastave i nenastavnih oblika rada njezinom upotrebom, osposobljavanjem učenika na individualan pristup sadržajima učenja, ali i potrebnom (samo)edukacijom učitelja (DIY stavom i informalnom edukacijom) u specifičnom području usmjerenom na informacijsko-komunikacijsku didaktiku. Pri tome su kompetencije poučavatelja iznimno važne jer upotreba suvremene obrazovne tehnologije podrazumijeva interdisciplinarni pristup sadržajima učenja, kako bi se bogatile pedagoške i didaktičke aktivnosti i promicalo učenje. Velike mogućnosti u ostvarivanju navedenih ciljeva nalaze se u eTwinningu i alatima weba koji svojom dostupnošću i novim načinom upotrebe weba kroz stvaranje i dijeljenje sadržaja omogućavaju suradničko učenje i komuniciranje Internetom u svrhu učenja i razvijanja ključnih kompetencija.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

Informatička pismenost danas je jedan od imperativa današnjice i teško je mimoići zahtjeve Z generacije, koja u životnim i individualnim potrebama, naglašava potrebu za uporabom računala u nastavnom procesu i tijekom procesa pohranjivanja znanja.

Poštujući načelo nastave hrvatskog jezika da kroz sadržajne, tekstualne i stilske raznovrsnosti učenik upoznaje jezične zakonitosti, razvija čitalačke kompetencije i  vještinu govorenja, u nastavni proces hrvatskog jezika unosim IK tehnologiju kao odličnu metodu za izbjegavanje metodičke stereotipije.

eTwinning kao Zajednica škola u Europi pokazao se izvrsnim načinom digitalnog izražavanja i stvaranja. IKT su postale učitelj, poticaj i sredstvo za učenje jezika i kreativna stvaranja.

Danas s učenicima komuniciramo na društvenim mrežama sjedinjeni u grupe, umjesto u klupe, učimo, ponavljamo, vježbamo i provjeravamo uz pomoć gotovih nastavnih jedinica kreiranih na Blendspaceu. Promatrajući računalo kao pomagalo u nastavi potičemo timski rad i kreativno mišljenje, a izbjegavajući dogme o izoliranosti učenika iskorištavamo potencijale suvremene tehnologije i stvaramo virtualne mostove znanja.

Prezentaciju u Preziju dohvatite OVDJE.

Razvoj digitalnih kompetencija putem održavanja videokonferencija među učenicima samo je jedna od prednosti koje donosi ovaj oblik rada kojim možemo nadići ograničenja bivanja u učionici, tj. nadići prostornu i vremensku barijeru te postići da  nastavni proces današnjem učeniku suvremenog društva brzih promjena bio zanimljiv i inovativan. Uporabom videokonferencija u nastavi razumijemo i prepoznajemo djelovanje u svrhu poticanja procesa učenja.

Kada su učitelji  otvoreni svijetu, onda možemo pokazati i  našim učenicima kako trebaju biti učenici svijeta. Putem videokonferencija  učenici naših škola  mogu uporabom informatičke tehnologije unaprijediti svoje znanje, upoznati kulturu i običaje mnogih zemalja te upoznati prijatelje širom svijeta koji mogu postati jednog dana i  njihovi poslovni partneri. Posebno valja zaključiti i veliku mogućnost suradnje između učitelja kako u samoj školi tako i između pojedinih škola koje ostvaruju videokonferencije. Praćenje izvođenja nastave i upoznavanje kurikuluma zemlje s kojom surađujemo  važan je alat profesionalnog razvoja. Također razvoj kulture učenja od drugih nešto je što bi trebalo biti sastavni dio radnog dana učitelja, a sve u svrhu razvoja i unapređenja nastavnog procesa.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

Mala otočna osmogodišnja škola koju polazi 7 đaka u 3 razredna odjeljenja, 1., 4. i 8. r.  U našoj školi tehnologija se svakodnevno koristi već dugi niz godina. Učenici viših  razreda  nastavu iz Matematike i Engleskog uz pomoć videokonferencijskih uređaja prate iz matične škole s otoka Lošinja. Od ove školske godine, u sklopu projekta škole 2.0, svi učenici na područnim školama dobili su tablete kojima se mogu koristiti tijekom nastave kako bi unaprijedili svoje učenje. Zajedno s učenicima osmih razreda osmislili smo projekt „e-bilježnica“ u kojem učenici svakodnevno korite tablete u svrhu učenja, poboljšavaju svoje informatičke kompetencije, koriste web 2.0 alate u svrhu učenja,  uče se stvaranju vlastite digitalne baze znanja, uče kako samostalno učiti i pripremaju se za cjeloživotno učenje i usavršavanje.  E-bilježnica koristi se samo u nekim predmetima.

Svjesna činjenice kako su moji učenici digitalni urođenici, a mi učitelji digitalni pridošlice aktivno sam krenula u istraživanje i pronalaženje načina prilagođavanja nastave mojim učenicima.

Radom u matičnoj školi s učenicima u razredu, korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija i digitalnih materijala u nastavi kemije i biologije uspijevam odraditi „nemoguće“ – učenicima prezentirati opasne pokuse ili pokuse koji zahtijevaju skupe aparature koje škola nije u mogućnosti nabaviti. Izrada online testova i interaktivnih materijala pomaže  mi učenje i vježbanje učiniti zanimljivijim. Korištenjem tehnologije mogu učenicima pojedine sadržaje kvalitetnije približiti.

Uvođenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavu ona postaje učenicima primjerenija, dostupnija i zanimljivija.

Prezenaciju dohvatite OVDJE.

Prezentacijom će biti predstavljen način rada s učenicima na izradi i prezentaciji projektnih zadataka putem društvene mreže Edmodo. Za ilustraciju rada u Edmodu bit će obrađen projektni zadatak: Lektira i stvarni svijet, koji se bavi položajem žene u suvremenom društvu, u nerazvijenim zemljama i visokorazvijenim zemljama, a baziran je na čitanju i obradi lektirnog djela Deborah Ellis: Djevojčica iz Afganistana. Tema i problemi izneseni u lektirnom djelu povezani su sa temom GO: Ljudska prava.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

Prezentacija "Moodle u razrednoj nastavi: Vukovarsko - srijemska županija" prikaz je tečaja osmišljenog u LMS Moodle za učenike 3.razreda osnovne škole. Tečaj je osmislila i provela učiteljica Adrijana Leko (OŠ dr.Franjo Tuđman Šarengrad, PŠ Bapska) te u njemu prikazuje nastavne sadržaje i aktivnosti za učenike koje je provela tijekom rada na tečaju. Iskoristivši mogućnosti Moodle-a učenicima razredne nastave približila je e-učenje u kombiniranoj nastavi te pokazala kako se i u ranom obrazovanju učenicima može prilagoditi jedan ozbiljni LMS sustav. Prezentacija donosi i rezultate ankete provedene po završetku tečaja kao i učenička razmišljanja o takvom načinu nastave.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

Nakon višemjesečnog rada, istraživanja i nastave na tabletima, slažem svoja  iskustva  iz “učionice budućnosti“. Što je sve potrebno za jedan uspješan nastavni sat? Tehnologija, obrazovni programi, digitalni materijali, pedagoške metode,... Uz sve ove pretpostavke, sudbina nastavnog sata je i dalje u rukama učitelja.

“Učionica budućnosti” moje škole je opremljena Samsungovom tehnologijom, koju prati vrlo zanimljivo softversko rješenje. Samsung School aplikacija je okruženje za personalizirano učenja i kontrolirano vođenje učionice. Aplikacija omogućava dijeljenje i zajednički rad na različitim sadržajima, automatsko pokretanje aplikacija i web stranica na svim uređajima u lokalnoj mreži,  grupni i individualizirani rad,  razmjenu datoteka na relaciji učitelj - učenik i obrnuto,  anketiranje, testiranje,  uvid u rada na svim uređajima uz mogućnost njihove kontrole. Izvrsno rješenje koje uz odgovarajuće pedagoške metode otvara nove mogućnosti! I izazove!

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

Kako izgleda jedan sat u učionici budućnosti kada se obrađuje lektira? Dođite na sat obrade lektire u Pale sam na svijetu i postanite na 45 minuta učenikom 1. razreda. Kroz demonstraciju/prezentaciju sata, imat ćete mogućnost upoznati mogućnosti aplikacije Smart School i niz alata koji su korišteni na konkretnom satu.

Prezentaciju dohvatite OVDJE.

U iPad učionici saznajte na koji način možete koristi iPad u nastavi, kako uspostaviti suradničko učenje, izraditi interaktivne plakate, ispričati dobru priču ili isprogramirati igricu.

Na koji je način iPad transformirao nastavu u našim učionicama saznajte od Slavka i Kosjenka, Appleovih trenera za profesionalno usavršavanje.

Razlaganje gradiva od strane učitelja i njegovo usvajanje u glavama učenika rijetko idu ruku pod ruku. Često učenici odu sa sata sa zadanim zadacima za DZ i potpunim "neredom" u glavi.

Postoji li način da mi, kao učitelji, dobijemo povratne informacije o usvajanju znanja u stvarnom vremenu, na samome nastavnom satu-i to od svakog učenika, za svaki korak obrade nastavnih sadržaja? Programi i aplikacije za interaktivne prezentacije omogućuju upravo to.

Na ovoj hands-on radionici saznat ćete kako svoju učionicu učiniti interaktivnom, kako svoje postojeće .ppt ili .pdf materijale pripremiti za interaktivnost i izradit ćete svoju prvu interaktivnu prezentaciju na iPadu.

Vrijeme primjene učeničkih kliker uređaja u osnovnim školama prošlo je prije nego što smo ga imali prilike iskusiti. A čemu uopće i služe kliker uređaji?

Na ovoj hands-on radionici izradit ćete nekoliko upitnika i različitih vrsta kvizova znanja koje možete upotrijebiti u iPad ili BYOD učionici koristeći inovativne i mobilne verzije zastarjelih klikera.

• E-learning akademija
• e-Dnevnik
• Edu.hr portal
• eduKnjizara
• Moodle - otvoreni obrazovni sadržaji i MOOC
• eLaboratorij